Vrt zvijeri Grgura Akrapa
Slikar nas suočava s činjenicom da slika govori i u odsustvu logičnog te koliko je važan utisak prikazanog kao i načina na koji je naslikana.
Miljenko Jergović: Kič je u temeljima lakog i bezbolnog priznanja nečije književne ili umjetničke vrijednosti
Jedna općeprihvaćena mudrost – dakle kič-mudrost – govori nam da će o značaju pojedinih umjetnika i njihovih djela suditi vrijeme, a da mi u ovom trenutku ne možemo ništa znati. Zašto bi bilo tako? Otkud to da je vrijeme tako pametno? I što to takozvana vječnost (kič-riječ!) zna, a što mi smrtnici ne bismo mogli znati? Osim što kič umire zajedno s protagonistima jedne epohe, tojest s onima koji su ga zastupali. Ne postoji svevremeni kič. Ne postoji sklepotina koja bi preživjela vlastitu epohu. Kič je smrtan, kao i sam čovjek. Zato ga toliko volimo.
Vlado Martek: Onaj koji radi kič ima osjećaj opasne i lažne slobode da sve može
Kič je odsustvo odgovornosti. Onaj koji radi kič ima osjećaj opasne i lažne slobode da sve može.
Kristian Kožul – Kič je potpuno lišen duhovitosti
Ne postaju li nacionalni simboli i opsjednutost specifičnim aspektima vlastite tradicije, koji se koriste kako bi se stvorio megalomanski odnos prema vlastitoj važnosti (superiornosti), najopasniji kič? Opsesivna samozaljubljenost lišena kritičkog samouvida nužno generira kič. Unutar individualnog stvaralaštva, ali i kao kolektivni politički fenomen.
Svijet umjetnosti skliznut u kič?
Očito da je uzroke i simptome nestanka kritike i raširenosti kiča potrebno sagledavati u suodnosu. „Svijet umjetnosti je postao kič“, ističu Max Ryynänen i Paco Barragán, urednici knjige objavljene prošle godine, a koja razmatra aktualna pitanja kiča, The Changing Meaning of Kitsch – From Rejection to Acceptance. Oni se pitaju: „Je li ta sveprisutnost kiča …
Stablo i čovjek pod suncem – Đuro Seder
Djela iz zbirke Nediljka Paića, Galerija Vladimir Filakovac, 11. 3. – 4. 4. 2024.
Kako isplivati iz mora kiča?
Ako ne zamjećujemo da amaterizam i kič ležerno promoviraju neki eminentni povjesničari umjetnosti, likovni kritičari, znameniti i elitni muzeji – s nama nešto nije u redu. Gotovo da nema galerijskog prostora, medija, kulturne novinske rubrike koji pokazuje beskompromisnu dosljednost u kriterijima. To začinjava profaniran i kičast način na koji se zna govoriti i pisati o …
Ivan Tučić: Originalni pristup kulturnoj povijesti Boke kotorske
Prikaz knjige Bokobran Ivana Tučića za portal Prometej.ba.
Marko Vučetić: Kič je odsustvo i najmanjih tragova kritičnosti
Kič napada ne samo tamo gdje je očekivan, primjerice u turističkim suvenirnicama, i sajmovima jeftinih rukotvorina, reklamama ili napucanim proslavama, u medijima, politici, na društvenim mrežama ili pak prestižnim galerijama, nego i u načinu na koji se ophodi sa stvarnošću – kao surogat autentičnosti, u prijetvornosti i svijetu insinuiranih lažnih i relativiziranih vrijednosti. Nameće se …
Kako trendovi određuju umjetnost
Likovna umjetnost očito nikad nije imala pozornost većeg broja ljudi. Kako se običava kazati da sve ima svoju publiku, pa tako i cirkuliranje i izmjena brojnih trendova, u šarolikosti tehnika, metoda, konteksta, načina izražavanja, interpretiranja i prezentiranja bitna je njezina karakteristika. Pred kritičara se stavlja zadatak neprestanog aktivnog praćenja svih pojava kao i vještine njihova …